Okrugli stol o Istrapediji - istarskoj internetskoj enciklopediji

27.10.17. Događanja Središnja knjižnica

U petak, 27. listopada 2017. u Središnjoj knjižnici održan je Okrugli stol o Istrapediji, istarskoj internetskoj enciklopediji, na kojem je bilo govora o njezinoj koncepciji, obuhvatu, dometima i ciljevima, kao i o nedostacima, propustima i drugim manjkavostima te načinima njezina poboljšanja i vizijama budućega razvoja.

Na okruglom stolu sudjelovali su ugledni znanstvenici i stručnjaci: Dean Krmac, Željko Bistrović i Korado Korlević te županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, uz intervencije članova stručne redakcije Istrapedije i drugih suradnika, kao i zainteresiranih građana. Moderator je bio urednik Istrapedije Goran Prodan.

Organizatori su, uz Gradsku knjižnicu i čitaonicu Pula, Istarska kulturna agencija – Agenzia culturale istriana i Istarsko povijesno društvo – Società storica istriana.

Istrapedia – činjenice, stanje, perspektive

Projekt Istarske županije istrapedia.hr pokrenut je 2009. godine. Istrapedia je zamišljena kao regionalna, zapravo županijska inačica Wikipedije, dakle kao istarska internetska enciklopedija i leksikon, s namjerom da je uz stručnjake i profesionalce stvaraju i čitatelji, tj. šira publika. Dizajnirala ju je tvrtka Parabureau, koja je postavila i parametre pretraživanja te kvalitete objavljenih fotografija. U startu je Istrapedia imala više od 1.600 pojmova, mahom preuzetih iz Istarske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, te, kako je prilikom njezina prvog predstavljanja rečeno, oko 3.000 fotografija i više stotina filmova i zapisa u mp3 formatu. Prve su godine bile ambiciozne, a, uz stalno dodavanje novih natuknica, fotografija i audiovizualnih zapisa, puno se pažnje posvećivalo njezinoj popularizaciji i organizaciji ciljanih natječaja među istarskim učenicima i studentima za njezino proširivanje.
Nažalost, pohvalno objavljivanje novih materijala nije uvijek pratila i znanstvena kvaliteta i enciklopedijska uređenost, pa su neke nove natuknice bile daleko ispod razine onih preuzetih iz Istarske enciklopedije, iako ni sve potonje nisu bile posve vjerodostojne i točne. Problem je bio i to što je ugovorom između Istarske županije i Leksikografskoga zavoda bilo utanačeno da se na stranice Istrapedije može prenijeti samo polovica u njoj sadržanih pojmova, a kojih je ukupno nešto manje od 3.100. Stoga je dio natuknica iz Istarske enciklopedije prenošen uz manje, gdjekad nespretne izmjene i bez navođenja izvora i autora, a tako se postupalo i s nekim pojmovima s drugih internetskih stranica s istarskim sadržajem.
Ne želeći umanjivati rad tadašnjih urednika i suradnika – uostalom, Istrapedia je od 2009. do kraja 2016. narasla na više od 2.500 natuknica, od kojih su mnoge autentični i vrijedni autorski prilozi – ipak se mora zaključiti da je ona manjina nekvalitetnih i/ili nestručno preuređivanih izazivala podozrivost prema vjerodostojnosti cjelokupnoga Istrapedijinog sadržaja, negodovanje autora čije su natuknice prekrajane, pa i podsmijeh znanstvene i ine upućene javnosti.
Krajem studenoga 2016. uređivanje Istrapedije preuzelo je Istarsko povijesno društvo temeljem ugovora s Istarskom županijom i njezinom kulturnom agencijom IKA, koje su ostale nositeljice projekta.
U sadržajnom dijelu postavili smo si nekoliko zadataka. Na prvom mjestu, naravno, proširenje Istrapedije novim natuknicama, fotografijama i audiovizualnim zapisima s time da smo sa županijske razine obuhvat ravnopravno proširili na cijelu regiju Istru, dakle i njezin liburnijski dio u Hrvatskoj, ali i područja u Sloveniji i Italiji. To je, uostalom, bio i koncept Istarske enciklopedije koji podržavamo.
U proteklih 11 mjeseci objavili smo 70-ak novih natuknica i još nekoliko potpuno izmijenjenih. To nije mnogo jer smo se više angažirali na prijenos neobjavljenih natuknica iz Istarske enciklopedije.
Naime, uz angažman Upravnoga odjela za kulturu Istarske županije, prvenstveno njegova pročelnika Vladimira Torbice, uspjeli smo dobiti dopuštenje Leksikografskoga zavoda da se možemo bez ograničenja koristiti svim natuknicama iz Istarske enciklopedije pa smo krenuli s njihovim sustavnim prenošenjem, naravno uz naznaku autora i izvora te uz njihovo obogaćivanje foto, audio i videoprilozima te poveznicama s drugim pojmovima. Ukupno smo do sada prenijeli oko 440 natuknica.
S novim i iz Istarske enciklopedije prenesenim natuknicama Istrapedia danas ima više od 3.000 pojmova koji su na razne načine povezani s Istrom – od zemljopisa i prirode preko povijesti, znanosti, umjetnosti i svekolike baštine do osoba, događaja, pojava i stvari. Za razliku od Istarske enciklopedije u Istrapediji ima i natuknica o živućim osobama.
Paralelno provjeravamo sve natuknice u Istrapediji te one za koje utvrdimo da su plagijat objavljenih u Istarskoj enciklopediji zamjenjujemo originalima. Do sada je zamijenjeno 80-ak natuknica.
Tu su i faktografski te pravopisno-gramatički ispravci i ažuriranja postojećih natuknica, bez obzira na to iz kojega su izvora, odnosno njihovo dopunjavanje fotografijama, audio i videozapisima te poveznicama. U tom segmentu u proteklom smo razdoblju obuhvatili blizu 200 natuknica.
Pokušali smo također animirati autore objavljenih natuknica, prvenstveno onih iz Istarske enciklopedije koje su „zaključene“ početkom 2005. pa ih je podosta zastarjelih – a bile su i prostorno limitirane te stoga nerijetko previše šture – da ih ažuriraju i prošire. Poslali smo desetke, čak stotine molbi, ali osim obećanja i verbalne podrške do sada smo dobili tek nekoliko popravaka i dopuna. Vjerojatno je dijelom problem i u financijskom aspektu jer aktualni proračun Istrapedije ne omogućuje honoriranje priloga.
Otvoreno je i pitanje višejezičnosti Istrapedije. Izvorno je ambiciozno zamišljena kao višejezična, u hrvatskoj i talijanskoj inačici te univerzalnom engleskom prijevodu, ali natuknice su za sada uglavnom na hrvatskom jeziku. Tek je manji dio preveden na talijanski (ni 400 natuknica), a engleska verzija ostala je samo na papiru. U duhu istarske višejezičnosti bilo bi poželjno da se u taj spektar uključi i slovenski. Financije su i u ovom dijelu ograničavajući čimbenik.
Uglavnom, u svim dijelovima još je puno posla pred nama, ali, uostalom, Istrapedia traži i omogućuje, s obzirom na medij na kojem se objavljuje, svakodnevno ažuriranje i dopunjavanje. U tom pogledu postoji i mogućnost dnevnoga objavljivanja novosti na Istrapedijinoj naslovnici koju uglavnom koristimo za najave skupova i događaja u organizaciji Istarskoga povijesnog društva i s njim povezanih udruga, ustanova i zajednica.
Najmanje je u ovom posljednjem razdoblju učinjeno na popularizaciji Istrapedije kroz druge medije i promotivne aktivnosti. Otvorili smo stranicu na društvenoj mreži Facebook i obnovili suradnju s Glasom Istre u njegovom mjesečnom prilogu ArtIstra, komuniciramo s čitateljima koji se javljaju na naše internetske kontakte, ali još nismo krenuli u neke šire akcije kroz škole, fakultete i druge obrazovne ustanove ili pak knjižnice. Predstoji nam i kvalitetno povezivanje s fundusima niza kulturnih, povijesnih, umjetničkih i drugih društvenih institucija u Istri.
Sve će to nesumnjivo pridonijeti i boljoj posjećenosti Istrapedijinih stranica što nam je, također, važan cilj. Prema podacima koje dobivamo s Google Analytics, Istrapedia mjesečno ima 10-ak tisuća posjetitelja i nešto više (plus dvije tisuće) otvaranja stranica. Aktualni prosjek posjeta je iznad onog zabilježenog posljednjih godina, ali još nismo dosegli najviše brojke iz Istrapedijinih početaka.

Uz ove uređivačke i promotivne aktivnosti pred nama je i zadatak bitnog tehnološkog i tehničkog poboljšanja stranica Istrapedije. One su koncipirane prije gotovo deset godina i „pregazilo“ ih je informatičko vrijeme. Potrebno ih je osuvremeniti za praćenje preko novih aplikacija i uređaja, omogućiti postavljanje fotografija u puno kvalitetnijoj rezoluciji i bolju interaktivnu komunikaciju s posjetiteljima. Za to su potrebna dodatna sredstva. Proračun je Istarske županije, iz kojega se Istrapedia financira, ograničen, a naš prvi pokušaj da financiranje te obnove osiguramo preko jedne zaklade nije bio uspješan. Možda bi valjalo na razini cijele Istre dogovoriti i zajedničko financiranje, sukladno zastupljenosti. Ostaje činjenica da je s ovakvim stranicama Istrapedia sve manje atraktivna, posebice mlađoj internetskoj publici.

Ipak, da ne završimo u pesimističnom tonu, naša je zajednička ocjena, a kad kažemo naša mislimo i na stručnu redakciju i koordinatora Istrapedije, da ovaj projekt ipak primjetno ide naprijed, pa ćemo stoga parafrazirati znameniti usklik Jurija Žakna: Vita, vita, Istrapedia naša gori gre!