Predstavljen e-katalog "Palež u sjećanjima"

23.11.17. Događanja Središnja knjižnica

U dvorani Središnje knjižnice 23. studenog 2017. predstavljen je e-katalog istoimene izložbe Palež u sjećanjima.

E-katalog su predstavili njegov glavni urednik Maurizio Levak, odgovorni urednik Gašper Mithans te autori Igor Jovanović i Igor Šaponja, a moderator je bio Ivan Žagar.

Autori kataloga su Željko Cetina, Robert Doričić, Vana Gović, Igor Jovanović, Petra Kavrečič, Miha Kosmač, Nikša Minić, Gašper Mithans, Milan Radošević i Igor Šaponja, a uredio ga je Maurizio Levak.

Glavni je cilj, kako izložbe tako i istoimenog e-kataloga, prisjećanje na te događaje, prikupljanje osobnih svjedočanstava te dokumentarnoga materijala. Na široj razini želi se povećati osviještenost među mlađim naraštajima da je sjećanje na ratna razaranja važan dio njihova lokalna identiteta. Nositelj projekta, koji je financiran sredstvima Europske unije iz programa “Europa za građane” je Znanstveno raziskovalno središče iz Kopra.

Predstavljanje organizira Istarsko povijesno društvo, izdavač kataloga.

Projekt PALEŽ U SJEĆANJU usredotočen je na multietničko pogranično područje između Italije, Slovenije i Hrvatske – Julijsku krajinu (u Drugom svjetskom ratu nazvano Adriatisches Küstenland, tj. Jadransko primorje). To je područje koje je u zadnjih sto godina doživjelo brojne promjene granica i političkih režima. U Drugom svjetskom ratu jednoga je okupatora (Italiju) zamijenio drugi (Njemačka). Premda je regija od 1920. službeno bila dio Italije, hrvatsko je i slovensko stanovništvo razvilo ustanički pokret protiv režima i agitiralo za priključenje „domovini“ – Jugoslaviji – ili, u nekim slučajevima, za autonomiju Julijske krajine. U Drugom je svjetskom ratu došlo do suradnje hrvatskih i slovenskih ustanika s talijanskim, dok je članstvo u Komunističkoj partiji Italije bilo višenacionalno još u međuratnom razdoblju. U vrijeme rata su nacističke i fašističke okupacijske snage spalile brojna sela u Julijskoj krajini. Ona su nositelji simbolizma područja koje je okupator pokušao „izbrisati“; stoga bi, kao i slavni Oradour-sur-Glane, Lidice i Ležáky, morali biti prepoznati kao područja sjećanja. Ti su ratni zločini obično poduzimani kao uzvratne mjere prema civilnom stanovništvu koje je podupiralo pokret otpora, prije svega partizane, odnosno Narodnooslobodilačku borbu. Palež su sela gotovo uvijek pratili pokolji, deportacije, pljačka i drugo nasilje.

Kako bismo probudili sjećanje na te događaje, prikupit ćemo osobna sjećanja o paleži i odgovoru na njih, kao i fotografije sela, a na temelju arhivskih izvora i literature izradit ćemo zemljovid spaljenih sela u Julijskoj krajini.

Na široj razini želimo povećati osviještenost među mlađim naraštajima da je sjećanje na ratna razaranja važan dio njihova lokalna identiteta. Također, treba u duhu međugeneracijskoga poštovanja i želje za spoznajom prekinuti međunacionalne i međukulturne sukobe te kolektivnu krivnju i netrpeljivost u cilju jačanja europskoga kolektivnoga identiteta, kao i poticanja europske integracije naše regije. U toj smo namjeri uključili sudjelovanje nedržavnih organizacija, mjesnih vlasti i zajednica, škola, sveučilišta i medija.

Više o projektu možete pronaći ovdje.