Izložba "Zima - Od straha k veselju"

19.02.16. Događanja Središnja knjižnica

Gostujuća izložba Zima - od straha k veselju, autora dr. Boruta Batagelja, koja prikazaju mijenjanje poimanja zime od nečega što izaziva strah i prijetnju do izvora radosti i zabave, otvorena je u Središnjoj knjižnici 19. veljače 2016.

U slovenskom društvu su se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće počeli mijenjati obrasci prihvaćanja, doživljavanja i interpretiranja zime, ljudi su se počeli mnogo više zbližavati sa zimom nego ranije, nisu je se više u tolikoj mjeri bojali i pred njom se sklanjali u zagrijane prostore, već su joj se počeli diviti i veseliti, o čemu svjedoče fotografije zimskih prizora prikazane izložbom.

Izložba u Središnjoj knjižnici ostvarena je u suradnji sa Zgodovinskim arhivom Celje, Osrednjom knjižnicom Celje i Slovenskim kulturnim društvom Istra.

Je li zima u prošlosti kod ljudi bila omražena ili omiljena? Kako kome i kako kada!

Izložba pred posjetitelja postavlja raznolike i kontroverzne slike zime. Predstavlja nam ono neugodno – zazor i strah, ali i ono ugodno – radost i zabavu. Izvorna poruka izložbe, međutim, to pitanje još i produbljuje – želi ukazati na mijene u poimanju zime.

U slovenskom su se društvu, naime, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće počeli mijenjati obrasci prihvaćanja, doživljavanja i interpetiranja zime. Ljudi su se tada počeli mnogo više zbližavati sa zimom nego ranije; nisu je se tako bojali, od nje zazirali i pred njom se sklanjali u zagrijane prostore, već su joj se počeli diviti i veseliti. Slobodno vrijeme sve su manje provodili u toplim prostorijama – izlazili su van.

Kroz povijesna istraživanja zamjetno je kako se čovjekovo viđenje zime mijenjalo u prošlosti. Novo vrednovanje zime korjenito je promijenio novi, romantikom i avanturizmom prožet doživljaj zime, a u praksi se promjene još izrazitije odražavaju pojavom zimskih sportova u drugoj polovici 19. stoljeća. Sanjkanje, klizanje i skijanje donijeli su u svakidašnjicu građana novi životni stil. Razvio se tako novi oblik društvenosti koji više nije bio jednoznačno vezan uz sezonu zatvorenih prostora: kazališta, plesnih dvorana, poznatih kavana, gostionica ili jeftinih ćumeza i zadimljenih krčmi.

Dio moderne građanske kulture potpuno se promijenio: ljude više hladnoća nije plašila – čak su počeli uživati. Dugo u noć su na osvijetljenim klizalištima provodili svoje vrijeme na otvorenom uz mogućnost uživanja u glazbi izvođačkih družina ili su se, pak, zabavljali uz glazbu iz “umjetne zvučne aparature”. Tamo, na studeni, uvijeni u modernu odjeću i kape, raspojasano su klizali, družili se uz štandove na kojima su se posluživala različita pića te su se tako i upoznavali, a nerijetko se rodila i poneka nova ljubav.

Novije sportske discipline, sankanje i skijanje, to novo poimanje zime još su više učvrstile. Promijenile su doživljaj zime do te mjere da je stvoren drugačiji pogled na tjelesno zdravlje, prirodu i odgoj, čiji korijen nalazimo već u duhu prosvjetiteljstva.

Zima – godišnje doba koje je isprva bilo samo tmurno vrijeme čekanja proljeća – postalo je doba koje je šteta provesti unutar četiri zida: čovjek je sve više težio boravku na otvorenom. Zimu ljudi nisu više doživljavali kao vrijeme gripe i drugih bolesti, a u književnim djelima i kao sinonim smrti, već su je počeli poimati kao iscjeliteljicu.

Sve te promjene nisu se dogodile preko noći te, kako vidimo i danas, nikako nisu išle u krajnost koja bi podrazumijevala da se svi istovremeno oduševljavaju “milim zimskim nebom”. Mnogi zimu još uvijek ne vole, premda im se slike zimskog krajolika čine romantične i idilične. One su, bez dvojbe, rezultat vremena kada na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (posebice zaslugom sve učestalije uporabe fotografije) vizualne impresije zimskoga pejzaža na čestitkama i u novinskim prilozima preplavljuju naš svijet sunčanom stranom zasniježenih Alpa te donose novo estetsko viđenje zime.

Mišljenja kako je zima krasna i čarobna sve su češća i glasnija. Rijetki pojedinci koji su se s tom mišlju prvi saživjeli smatrani su ekscentricima, ali ubrzo su dobili brojne sljedbenike – dotad skrivene u zapećku.

dr. Borut Batagelj