Županijska matična razvojna služba za narodne i školske knjižnice 10. prosinca 2024. organizirala je dva stručna predavanja na temu umjetne inteligencije koja su održana u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).
O primjeni AI alata u knjižnicama, etičkim pitanjima i razvoju korisničkog iskustva govoro je Tito Kliska, knjižničar, stručnjak za umjetnu inteligenciju.
Juraj Petrović, docent na FER-u, predstavio je osnovne pojmove umjetne inteligencije, tipične alate poput chatbotova i generativnih modela te njihovu primjenu u svakodnevnom radu.
Molimo Vas da Vaš dolazak najavite na matea.radolovic@gkc-pula.hr
Tito Kliska / Osnaživanje knjižničara: alati umjetne inteligencije za bolje korisničko iskustvo
Sažetak predavanja:
Erasmus+ mobilnost knjižničarima je omogućila sudjelovanje na tečaju o umjetnoj inteligenciji koji se održao na Malti. Zahvaljujući tom tečaju stečena su dodatna znanja i vještine u području umjetne inteligencije koja su otvorila mogućnost poboljšanja korisničkog iskustva u knjižnicama, osnaživanje knjižničara te uvođenje umjetne inteligencije u knjižnične programe i poslovanje. U izlaganju će se predstaviti veliki jezični modeli te neki od alata koji koriste UI, a mogu se upotrijebiti u knjižnicama. Također, poseban naglasak stavit će se na etičke aspekte umjetne inteligencije. Cilj izlaganja je pokazati važnost praćenja brzog razvoja UI kako bi knjižnice svojim korisnicima pružile odgovarajuće usluge koje idu ukorak s vremenom. Bitno je da knjižnice osnaže svoje zaposlenike koji će usvajanjem vještina u području umjetne inteligencije uvelike poboljšati svoju i korisničku UI pismenost te na taj način savladati novonastali digitalni jaz.
O predavaču:
Tito Kliska magistar je talijanistike i magistar bibliotekarstva, videomontažer. Knjižničar zaposlen u Knjižnicama grada Zagreba. Još od studentskih dana promiče knjigu, čitanje i knjižnice organiziranjem i provedbom raznovrsnih događanja za sve skupine korisnika. Vodi inovativne radionice iz područja građanske znanosti, ekologije, robotike, programiranja, umjetne inteligencije i STEM-a. Educira se u području umjetne inteligencije. Redovni je član Komisije za informacijske tehnologije pri HKD-u te Radne grupe za građansku znanost pri ZKD-u. Jedan je od idejnih začetnika i voditelja male slobodne knjižnice ZAGFlybrary u zagrebačkoj zračnoj luci. U rujnu 2024. postaje koordinator Knjižnice Jelkovec u Zagrebu.
Juraj Petrović / Umjetna inteligencija: koncepti, alati, primjene
Sažetak predavanja:
Umjetna inteligencija pojam je koji se u protekle dvije godine sve češće pojavljuje u medijskom prostoru i to ne samo zbog potencijala da automatizira brojne zadatke za koje je do sad bio potreban ljudski rad nego i zbog implikacija za obrazovanje, poslovanje, tehnologiju, umjetnost i druga područja ljudskog djelovanja.
Cilj je ovog predavanja pružiti sudionicima osnovno razumijevanje pojma umjetne inteligencije i povezanih koncepta. U okviru predavanja bit će prikazan način rada, primjene i ograničenja tipičnih alata u tom području, s naglaskom na chatbotove temeljene na velikim jezičnim modelima, generatore digitalnih slika, te alate za transkripciju zvučnog zapisa i pretvaranje slika u tekst.
Ishodi predavanja koje će sudionici usvojiti obuhvaćaju razumijevanje pojma umjetna inteligencija, razumijevanje mogućnosti i načina rada generativnih modela umjetne inteligencije te razumijevanje načina na koje chatbotovi kao što je ChatGPT ili Google Gemini mogu olakšati ili automtaizirati rad na određenim zadacima.
O predavaču:
Juraj Petrović doktorirao je 2017. godine na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u znanstvenom polju računarstva. Na FER-u je zaposlen od 2011. godine, od 2019. godine u statusu docenta. Njegovi znanstveno-istraživački interesi vezani su prvenstveno uz primjenu tehnologije u usvajanju i provjeri znanja te primjenu metoda umjetne inteligencije i strojnog učenja u provjeri znanja i problemima iz područja računalne forenzike. Koautor je više od 30 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i konferencijskim zbornicima. Kao suradnik i voditelj sudjelovao je na međunarodnim i domaćim projektima. Jedan je od voditelja savjetovanja Inženjersko obrazovanje u okviru međunarodnog skupa MIPRO te je nekoliko puta obnašao dužnosti predsjednika i dopredsjednika Odjela za obrazovanje Hrvatske sekcije IEEE.
