Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom obilježava 30 godina Odsjeka i pokretanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na pulskome sveučilištu.
U rubrici Što čitam? profesori i profesorice kroatistike preporučuju knjige za čitanje, i to stručnu literaturu i beletristiku.
Preporuke kreću upravo u ožujku je se simbolično obilježava i Mjesec hrvatskoga jezika. Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.
Upoznajmo pulske kroatiste i kroatistice kroz prizmu onoga što čitaju i proučavaju, i to u objavama koje će ići svaka dva tjedna. E-brošura svih preporuka bit će uskoro dostupna za preuzimanje na mrežnim stranicama knjižnice, a tiskane letke u prostorima Knjižnice.
Tijana Vukić, komunikologinja, više od dva desetljeća strastveno istražuje novinarsko obrazovanje uz što proučava i druge teme iz područja komunikacije i medija. U slobodno vrijeme se dodatno obrazuje i stručno usavršava, čita i piše, a opušta se uz more i u dugim šetnjama. Prije nekoliko je godina pokrenula neformalni knjižni klub čija je suvoditeljica.
Što čitam?
Čitanje je važan i nezamjenjiv dio moga svakodnevnoga profesionalnog i privatnog života. Ne znam tko bih bila bez knjiga. Najveći dio ukupnoga štiva koji sam pročitala u posljednja dva desetljeća čine znanstvena i stručna literatura i to ponajviše na engleskome jeziku. Prije godinu sam dana dublje počela proučavati model Nenasilne komunikacije psihologa, medijatora i nastavnika Marshalla Rosenberga pa njegovu knjigu u hrvatskome prijevodu Nenasilna komunikacija - Jezik života preporučujem svima koji žele unaprijediti svoje vještine intrapersonalne i interpersonalne komunikacije, trebaju alat za rješavanje sukoba i za zauzimanje za sebe komunikacijskom odnosu, žele naučiti više o mehanizmu poticaj/reakcija u komunikacijskom procesu ili istražiti razlike u jeziku nenasilne komunikacije u odnosu na naš svakodnevni jezik. Riječ je o priručniku koji, uz teorijski dio, donosi i niz praktičnih vježba za individualnu upotrebu, mnoge s rješenjima, koji vidim kao dobar suputnik u osvještavanju uvriježenih kulturoloških i osobnih komunikacijskih obrazaca te putokaz za promjenu koja se temelji na (samo)empatiji.
Osim toga, posljednjih mi je nekoliko godina posebno inspirativno proučavati naslove koji tematiziraju digitalno učenje i poučavanje. Budući da se sve češće koristimo različitim elektroničkim okruženjima za organizaciju i/ili praćenje nastave i učenje, knjigu na engleskome jeziku Evolving a Digital Scholar – Teaching and Researching in a Digital World autora Wima Van Petegema, JP Bosmana, Miné De Klerk i Sonje Strydom vidim iznimno korisnom za sve koji rade ili će raditi u sustavu znanosti i obrazovanja. Autori suvremenog nastavnika/znanstvenika promatraju holistički; kao ljudsko biće, znanstvenika/nastavnika i onoga koji u digitalnom svijetu preuzima različite uloge (autora, pripovjedača, kreatora, integratora i umrežavatelja). Uz navedeno, knjiga donosi i smjernice za upravljanje vlastitim procesom učenja i profesionalnoga razvoja u digitalnom kontekstu te konkretne upute za praćenje trendova.
Kako u moru stručnoga sadržaja ne bih zapostavila književnost, pročitam barem jedan naslov mjesečno. Obožavam knjige o knjigama i iz toga mi je korpusa jako draga Tajnovita knjižara gospodina Penumbre (u originalu: Mr. Penumbra's 24-hour Bookstore) prvijenac američkoga autora Robina Sloana koji je vrlo brzo dospio na listu bestselera New York Timesa. Taj će vam se roman dopasti tražite li zanimljivo, lako čitljivo štivo koje tematizira knjige i knjižare. Riječ je o posebnom, gotovo čarobnom mjestu iz nekih davnih vremena prepuno starih knjiga koje se u intrigantnoj fabuli suprotstavlja novome dobu, elektroničkim repozitorijima, knjigama i čitačima.
Potom izdvajam jezično i stilski raskošnu Mladu nevjestu, najnoviji roman talijanskoga književnika Alessadra Baricca iz 2020. g. koji u realistično-mističnoj maniri poetski propituje odnose stvarnosti i imaginacije, muškaraca i žena, mladosti i starosti, prošlosti i budućnosti, živih ljudi i književnih likova, onoga zamišljenoga, zapisanoga i pročitanoga, sna i jave te suptilno problematizira proces nastanka književnosti.
Roman Pačinko, američke autorice korejskoga podrijetla Min Jin Lee, majstorsko je djelo o korejskoj dijaspori u Japanu Koreanaca napisano na više od pet stotina stranica, a koje sam pročitala u dahu. Riječ je o nagrađivanoj višegeneracijskoj sagi prevedenoj na više od trideset jezika koja prati život siromašne ribarove kćeri i naočita stranca koji se iz potrebe naseljavaju u Japanu.
Za kraj, želite li se podsjetiti na što bismo se u životu trebali usmjeriti, svakako pročitajte Sitnice koje život znače, nagrađivani roman o prednostima i manama starenja jednoga od najplodnijih suvremenih talijanskih književnika Lorenza Maronea preveden na više od dvadeset jezika. Objavljen je 2015. godine, a dvije godine poslije prema njemu je talijanski redatelj Gianni Amelio snimio film La tenerezza.
